U jeku političke krize i studentskih protesta koji potresaju Srbiju od kraja 2024. godine, Vlada Republike Srbije suočava se sa sve intenzivnijim međunarodnim pritiskom. Dana 30. jula 2025. godine, grupa od deset specijalnih izvestilaca Ujedinjenih nacija uputila je četvrto zvanično pismo vlastima u Beogradu, izražavajući duboku zabrinutost zbog ozbiljnih kršenja ljudskih prava, akademske slobode, prava na obrazovanje, slobode izražavanja i prava na mirno okupljanje.
Ovo pismo, označeno referencom AL SRB 6/2025, predstavlja najopsežniji dokument do sada i dolazi nakon prethodnih komunikacija: SRB 1/2025, SRB 2/2025 i SRB 4/2024, koje su već ukazivale na zabrinjavajuće trendove u Srbiji.
Akademska sloboda pod sistemskim pritiskom
Specijalni izvestioci upozoravaju da se u Srbiji dešava sistematsko narušavanje univerzitetske autonomije i akademske slobode:
„Ove optužbe uključuju radnje koje podrivaju pravo na obrazovanje, slobodu mirnog okupljanja i udruživanja, slobodu izražavanja, pravo na učešće u javnim poslovima i pravo na privatnost, posebno pogađajući studente i akademsko osoblje.“
U pismu se dokumentuje više od 278 nasilnih incidenata usmerenih protiv studenata, profesora, novinara i aktivista, uključujući fizičke napade, psihološko zastrašivanje, pretnje otkazima, disciplinske postupke i javne kampanje blaćenja.
Zloupotreba sile i nedostatak odgovornosti
Posebno su alarmantni navodi o prekomernoj upotrebi sile tokom protesta:
„Tokom protesta, ako se raspuštanje demonstracije smatra zakonitim, službenici reda treba da obaveste učesnike o odluci na jasan, glasan i razumljiv način, navodeći konkretne razloge, instrukcije za bezbedno razilaženje i razumno vreme za dobrovoljno povlačenje.“
„Gde postoje navodi ili sumnje na zloupotrebu ovlašćenja, sile ili drugo nedolično ponašanje koje dovodi do kršenja ljudskih prava, službe bezbednosti treba da obezbede da svi prisutni službenici podnesu izveštaj o incidentu.“
UN pozivaju na nezavisne istrage svih slučajeva prekomerne sile, proizvoljnih hapšenja i potencijalnog zlostavljanja.
Podsećamo, ekipa digitalnog magazina REUC je nedavno uradila ekskluzivni intervju sa Đinom Romero – specijalnom izvestiteljkom Ujedinjenih nacija za prava na slobodu okupljanja i udruživanja.
Digitalni nadzor i represija
U pismu se dokumentuje široka upotreba špijunskih tehnologija protiv demonstranata:
„Dokumentovana je rutinska primena softvera Pegasus, domaće aplikacije NoviSpy, kao i Cellebrite UFED forenzičkih alata — posebno protiv branilaca ljudskih prava, ekoloških aktivista i studentskih lidera.“
Ova praksa predstavlja ozbiljno kršenje prava na privatnost i slobodu izražavanja, a UN pozivaju na hitnu reviziju zakonitosti ovih mera.
Zloupotreba zakonodavstva o terorizmu
UN izvestioci upozoravaju da se zakonodavstvo o borbi protiv terorizma ne sme koristiti za targetiranje civilnog društva:
„Mere za borbu protiv terorizma i očuvanje nacionalne bezbednosti ne smeju ometati rad i bezbednost pojedinaca, grupa i organa društva koji se bave promocijom i zaštitom ljudskih prava.“
„Zakonodavstvo mora biti precizno definisano, proporcionalno, nužno i nediskriminatorno, uz pravnu sigurnost u skladu sa članom 15(1) ICCPR.“
Pravo na zdravlje i obrazovanje
UN podsećaju Srbiju na obaveze iz člana 12 ICESCR:
„Države imaju obavezu da obezbede dostupnost zdravstvenih ustanova, dobara i usluga svima bez diskriminacije.“
„Diskriminacija u pristupu zdravstvu — bilo prema statusu demonstranta, aktiviste, studenta ili novinara — predstavlja kršenje međunarodnog prava.“
Poziv na dijalog, reparaciju i institucionalnu odgovornost
U pismu se traži od Vlade Srbije da dostavi odgovore na sledeća pitanja:
- Detalje o upravljanju protestima, broju povređenih i upotrebi sile.
- Informacije o istragama protiv pripadnika policije i pravnim postupcima protiv demonstranata.
- Mere za obustavu kampanja blaćenja i zaštitu akademske zajednice.
- Planove za dijalog sa univerzitetima i reparaciju štete.
- Detalje o organizaciji obrazovnog sistema za 2025/2026. godinu.
„Pozivamo Vladu Srbije da preduzme sve neophodne privremene mere kako bi zaustavila navodna kršenja i sprečila njihovo ponavljanje.“
Zaključak
Četvrto pismo UN specijalnih izvestilaca predstavlja najdirektniji međunarodni poziv na odgovornost do sada. Ukoliko se navodi potvrde, Srbija bi mogla biti suočena sa institucionalnim posledicama — uključujući monitoring, javne rasprave i preporuke Savetu za ljudska prava.
„Neuspeh da se poštuju i obezbede prava na mirno okupljanje obično je pokazatelj represije.“
U vremenu kada se demokratija meri sposobnošću da zaštiti najugroženije, Srbija se nalazi pred ozbiljnim testom — da li će izabrati put dijaloga, pravde i institucionalne odgovornosti, ili će nastaviti putem eskalacije i zatvaranja prostora za slobodu.
Celo pismo specijalnih izvestilaca, možete da pročitate i preuzmete ispod.
Daj svoj stav!
Još nema komentara. Napiši prvi.