Brisel, 26. jun — U obraćanju nakon samita Evropskog saveta, predsednica Evropskog parlamenta Roberta Metsola uputila je snažne poruke u vezi sa spoljnom politikom EU, bezbednošću, ekonomskim reformama i rodnom ravnopravnošću. Njeno izlaganje, sadržajno i direktno, obuhvatilo je četiri ključne teme sa kojima se Evropa danas suočava.
Kriza na Bliskom istoku: „Test za sve nas“
Na samom početku, Metsola se osvrnula na eskalaciju tenzija u regionu Bliskog istoka, ističući ključnu ulogu koju Ujedinjeni Arapski Emirati i Savet za saradnju u Zalivu imaju u stabilizaciji situacije.
„Ono što trenutno posmatramo, posebno u odnosima Izraela i Irana, predstavlja test za sve nas,“ upozorila je. „Iran nikada ne sme imati kapacitet za razvoj nuklearnog oružja. To nije samo regionalna pretnja, to je pitanje globalne bezbednosti.“
Metsola je potvrdila da Evropska unija ostaje posvećena diplomatskim naporima za deeskalaciju i očuvanje trenutnog, krhkog primirja. Poseban fokus stavila je na situaciju u Gazi: naglasila je hitnu potrebu za humanitarnim pristupom, oslobađanjem svih talaca i obustavljanjem nasilja.
Bezbednost i odbrana: Evropska odlučnost na delu
U drugom delu obraćanja, Metsola je podsetila na napore koje EU ulaže u jačanje sopstvene odbrambene industrije, naglašavajući da „Evropa mora postati ozbiljna kada je reč o sopstvenoj bezbednosti.“
Navela je konkretne primere brzine i efikasnosti donošenja ključnih zakona. Akt o podršci proizvodnji municije usvojen je u rekordnih šest nedelja, dok je Zajednički zakon o nabavci dobio zeleno svetlo u roku od osam sedmica. Prema njenim rečima, sa istom hitnošću pristupiće se i radu na najnovijem odbrambenom omnibus paketu, koji bi trebalo da bude usvojen do kraja godine.
„Premijeri su me posebno pitali o ovom paketu. Hitnost ne sme isključiti odgovornost. Naša poruka je jasna: brzo delovanje i transparentnost moraju ići ruku pod ruku.“
Ekonomske reforme: „Brža, pametnija i prijateljskija Evropa za preduzeća“
Treća tačka govorila je o pojednostavljenju zakonodavstva i smanjenju birokratije, što je Metsola opisala kao „esencijalno u sadašnjem ekonomskom trenutku“.
Navela je da je Evropski parlament već preduzeo konkretne korake — preispitivanjem obaveza izveštavanja i regulativa koje se tiču zelene tranzicije. Istaknut je i napredak u postizanju dogovora o Mehanizmu za prilagođavanje ugljenika na granicama (CBAM).
Rad je u toku i na reviziji dve značajne direktive — o održivosti korporativnog izveštavanja i o dužnoj pažnji kompanija — kako bi se uskladile sa realnim uslovima na tržištu.
„Uskoro počinjemo i rad na novim omnibus paketima, koji se tiču srednjih preduzeća i odbrane, jer Evropa mora biti brža, pametnija i prijateljskija za mala i srednja preduzeća.“
Rodna ravnopravnost i politička reprezentacija: pravo na glas i tokom porodiljskog odsustva
Na kraju, Metsola je predstavila inicijativu koja otvara novo poglavlje u borbi za prava žena u evropskim institucijama: amandman na Evropski izborni zakon koji bi ženama poslanicama omogućio da delegiraju svoj glas tokom porodiljskog odsustva.
„Evropa mora imati više žena u politici. Ali ne samo da ih ohrabrujemo da se kandiduju — već moramo da im omogućimo da ostanu aktivne i posle izbora. Nijedna žena ne bi trebalo da bude kažnjena zato što odluči da postane majka,“ poručila je Metsola.
Naglasila je da je predložena izmena zakona „hirurški precizna“ — odnosi se isključivo na mogućnost prenosa prava glasa za vreme odsustva zbog trudnoće i porođaja. Pozvala je sve države članice da podrže ovaj predlog u duhu jednakosti i demokratskog legitimiteta.