Pet komesara Evropske unije pozvalo je predsednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lajen da preduzme hitne mere zbog rastućih ruskih pretnji baltičkim zemljama, uključujući kreiranje novog koordinatora za region.
Koordinator na visokom nivou bio bi jedinstvena kontakt tačka za pogođene zemlje i koordinirao bi napore EU u različitim oblastima politike, prenosi Juronjuz.
Zajedničko pismo su krajem jula uputili visoka predstavnica za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas, koja je iz Estonije, komesar za ekonomiju i produktivnost Valdis Dombrovskis iz Letonije, komesar za odbranu i svemir Andrius Kubilius iz Litvanije, kao i komesari iz Finske i Poljske, Hena Virkunen i Pjotr Serafin.
Poziv je upućen u vreme rastuće zabrinutosti nordijskih i istočnoevropskih zemalja koje se graniče s Rusijom, takozvanog Istočnog krila EU, od eskalacije rata u Ukrajini koja bi mogla da ima posledice po širi region.
Komesari su od predsednice Evropske komisije tražili dodatne mere, upozorivši na rastuće bezbednosne izazove na istočnom krilu koji bi mogli da ugroze bezbednost cele EU.
Pozvali su na brže delovanje u pogledu pripravnosti, uključujući sposobnost reagovanja na poremećaje u infrastrukturi, jačanje regionalnih zaliha i suzbijanje hibridnih pretnji.
Predloženi koordinator bi sarađivao sa NATO i nacionalnim vlastima na identifikovanju nedostataka u civilnoj pripravnosti i zaštiti kritične infrastrukture i zajednica, a sredstva EU bi se koristila za rešavanje hitnih potreba.
U pismu se predlaže i sastanak Koledža komesara u jednoj od baltičkih zemalja na jesen, uz ocenu da bi lideri EU tokom posete mogli lično da steknu uvid u pogoršanje regionalne bezbednosti, javne sigurnosti i ekonomskih uslova.
Komesari su pozvali i da se inicijativa za odbranu istočnih granica EU Istern flenk voč (Eastern Flank Watch) ubrza i dobije dodatna sredstva, usled sve češćih kršenja vazdušnog prostora i upada dronova.
Zabrinutost je dodatno pojačana posle nedavne posete direktora američke Centralne obaveštajne agencije (CIA) Džona Retklifa regionu.
Posle posete Letoniji, Retklif je 25. avgusta otišao u nenajavljenu posetu Moskvi.
Letonski predsednik Edgars Rinkevič odbio je da komentariše detalje o boravku Retklifa u Rigi, navodeći samo da američke i letonske obaveštajne službe „tesno sarađuju“.
Predsednik Litvanije Gitanas Nauseda izjavio je da misli da je sastanak u Moskvi imao za cilj smanjenje geopolitičkih tenzija u regionu.
Neki mediji su posetu regionu povezali s upozorenjem Moskvi da ne napada članicu NATO, ali je bivši estonski predsednik Tomas Hendrik Ilves odbacio takva tumačenja, tvrdeći da se proračuni Rusije u regionu nisu promenili i da njegova poseta Rusiji više ima veze s Iranom, navodi Juronjuz.






Vaše mišljenje je deo priče
Otvorite diskusiju i budite prvi koji će komentarisati ovu vest.