3. avgust 2025 – Zaporožje, Ukrajina
U ranim jutarnjim časovima izveden je napad na nuklearno postrojenje u Zaporožju, najvećoj elektrani te vrste u Evropi, što je izazvalo talas uznemirenosti među međunarodnim organizacijama i stručnjacima za nuklearnu bezbednost.
Prema informacijama koje je potvrdila Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA), objekat je pogođen više puta, uključujući dronovima i granatiranjem, pri čemu je oštećena pomoćna zgrada udaljena oko 1.200 metara od reaktorskog kompleksa. Tim IAEA koji se već nalazi na terenu izvestio je da su čuli eksplozije i uočili dim, potvrđujući tvrdnje elektrane da je napad izveden oko 9 časova ujutru.
U saopštenju iz Beča, direktor IAEA Rafael Mariano Grossi izjavio je:
“Svaki napad u blizini nuklearne elektrane – bez obzira na ciljani objekat – predstavlja potencijalni rizik po nuklearnu bezbednost i mora biti izbegnut. Još jednom pozivam na maksimalnu vojnu uzdržanost u okolini nuklearnih postrojenja kako bi se sprečio nastavak rizika od nuklearne nesreće.”
Stručna upozorenja i potencijalne posledice
Stručnjaci iz oblasti nuklearne fizike i energetike ističu da, iako su reaktori ostali neoštećeni, napadi ozbiljno ugrožavaju pomoćne sisteme koji su ključni za bezbedno hlađenje reaktora i skladištenje istrošenog goriva. Ukoliko dođe do prekida napajanja ili oštećenja kontrolnih sistema, posledice bi mogle biti katastrofalne.
Geopolitičke tenzije dodatno komplikuju situaciju – vojna prisutnost u okolini postrojenja otežava pristup međunarodnim inspektorima, a neizvesna komunikacija sa osobljem postrojenja podiže rizik od neadekvatne reakcije u slučaju hitne situacije.
Ukrajinski zvaničnici optužuju ruske snage za ovaj napad, nazivajući ga „direktnim aktom nuklearne sabotaže“. S druge strane, predstavnici Ruske Federacije negiraju umešanost i tvrde da je napad izveden od strane ukrajinske vojske u pokušaju destabilizacije kontrole nad regionom.
Reakcije međunarodne zajednice
Ujedinjene nacije, Evropska unija, kao i Savet bezbednosti UN-a, osudili su napad i pozvali na hitnu deeskalaciju sukoba u regionu. Predstavnici Evropske komisije podvukli su da se mora učiniti sve kako bi se sprečilo eventualno curenje radijacije koje bi imalo transnacionalne posledice po zdravlje, ekologiju i ekonomiju.
“Zaporožje nije samo ukrajinska nuklearka. To je evropski i globalni problem,” izjavio je jedan od evropskih komesara za energiju.
Zaključak
Iako je trenutno situacija pod kontrolom, stručnjaci upozoravaju da se ovakvi incidenti ne smeju ponavljati. Svaki napad u blizini nuklearnih objekata ima potencijal da preraste u ekološku i humanitarnu katastrofu svetskih razmera.
Međunarodna zajednica mora preduzeti konkretne korake ka osiguranju dugoročne bezbednosti nuklearnih postrojenja na ratnim teritorijama – jer radioaktivni oblak ne poznaje granice.
Daj svoj stav!
Još nema komentara. Napiši prvi.