Prema tekstu objavljenom u Politico magazinu, autor Andi Hoxhaj — predavač prava i direktor master programa Evropskog prava na King’s College Londonu, kao i autor publikacije EU Anti-Corruption Report: A Reflexive Governance Approach — Evropska unija se nalazi na prelomnoj tački kada je reč o borbi protiv korupcije.
U svom članku objavljenom 17. jula 2025. godine, Hoxhaj analizira predlog direktive o borbi protiv korupcije koji je Evropska komisija predstavila 2023. godine, kao odgovor na niz skandala — uključujući Qatargate, Huawei i Uber Files — i sve izraženije nazadovanje u oblasti vladavine prava. Cilj direktive je da se uspostavi jedinstvena definicija korupcijskih dela i uvedu zajedničke kazne u svim državama članicama.
Iako su Evropski parlament i Savet EU usaglasili većinu sadržaja, pregovori su krajem juna zapali u ćorsokak zbog tri sporne odredbe, od kojih je najkontroverznija ona o „zloupotrebi službenog položaja“. Nekoliko država, predvođenih Italijom i Nemačkom, uz podršku Mađarske, Luksemburga i Holandije, protive se krivičnom tretmanu ovog dela, tražeći da se klasifikuje kao administrativni prekršaj.
Italija je 2024. godine ukinula ovu odredbu iz svog krivičnog zakonika, navodeći da je zakon ometao donošenje odluka i služio kao sredstvo političkog progona. Od 5.000 slučajeva, samo devet je rezultiralo osuđujućom presudom. Protivnici dekriminalizacije upozoravaju da bi takva promena otvorila vrata klijentelizmu, nepotizmu i korupciji, dok bi se dodatno zamaglile granice sukoba interesa.
Evropski parlament ovu odredbu vidi kao ključnu za doslednu borbu protiv korupcije u bloku. Na to su ukazale i 57 organizacija civilnog društva koje su 2. juna uputile otvoreno pismo liderima EU, pozivajući ih da pokažu stvarnu političku volju i podignu standarde integriteta i odgovornosti. Upozoravaju da bi razvodnjena direktiva poslala pogrešnu poruku građanima EU, ali i zemljama kandidatima, kojima je borba protiv korupcije uslov za članstvo.
Uprkos procenama da korupcija EU godišnje košta više od 120 milijardi evra — a neki izveštaji navode i do 179 milijardi — većina pokazatelja ukazuje da je korupcija u porastu. Tokom pandemije, čak 25 od 27 članica beležilo je tendere sa samo jednim ponuđačem, što je jasan signal mogućeg nameštanja.
Za razliku od toga, Albanija je putem svog Specijalnog tužilaštva za borbu protiv korupcije (SPAK) podigla optužnice protiv gotovo svih visokih zvaničnika, uključujući bivše predsednike, premijere i ministre — upravo na osnovu krivične odredbe koju je EU ranije zagovarala.
U trenutku kada se SAD povlače iz globalne borbe protiv korupcije, ukidanjem Zakona o stranim koruptivnim praksama i rasformiranjem jedinica za borbu protiv kleptokratije, EU mora preuzeti lidersku ulogu.
Poruka je jasna: Unija mora pokazati da je ozbiljna u borbi protiv korupcije unutar svojih granica, ako želi da zadrži kredibilitet u odnosu na zemlje koje teže članstvu, poput Ukrajine, Albanije i Crne Gore.
Vreme je da EU usvoji snažnu direktivu — bez daljih odlaganja.
Daj svoj stav!
Još nema komentara. Napiši prvi.