Čak 67 odsto Poljaka, prema najnovijoj anketi, podržava zahtev opozicije da se deportuju Ukrajinci, izbeglice koje podležu vojnoj obavezi, a nisu legalno zaposleni, dok ga je Vlada odbila jer 80 odsto legalno radi, a bez njih bi za samo jedan dan cela Poljska stala.
U anketi agencije IBRiS za dnevnik Žečpospolita 67,2 odsto ispitanika izjasnilo se za deportaciju Ukrajinaca, muškaraca u uzrastu od 25 do 60 godina ako u Poljskoj nemaju posao, dok je protiv 23,4 odsto, a najmanju podršku predlog opozicionih konzervativnih nacionalista iz stranke Pravo i Pravda ima među mladima, gde je za deportaciju njih 43 odsto.
Poljska vlada odbila je kategorično tu inicijativu i upozorila da bi broj deportovanih ionako bio zanemarljiv, a kako je kazao zamenik ministra unutrašnjih poslova Maćej Duščik, ako Ukrajinci jednog dana ne bi došli na posao cela zemlja bi stala.
Duščik je precizirao da 65 odsto ratnih izbeglica u Poljskoj legalno radi, ako se uzmu i gastarbajteri koji su došli pre napada Rusije na Ukrajinu, taj udeo je 80 odsto. Ukoliko se dodaju i studenti koji uz studije rade onda čak 95 odsto, što je najveći udeo zaposlenih među izbeglicama u celoj Evropskoj uniji (EU).
„Da nema Ukrajinaca autobus bismo čekali 10 minuta a ne pet. Oni pokrivaju manjkove na poljskom tržištu rada. Deo poljske privrede zavisi od ratnih izbeglica iz Ukrajine. Moramo da to ponavljamo češće: ako bi se dogovorili svi Ukrajinci da ne dođu na posao poljska privreda bi stala“, kazao je Duščik televiziji Polsat.
Opozicija inicijativu pravda i time da ne samo da želi da u Poljskoj ne budu stranci koji ne rade ili rade „na crno“, već da bi to bila i pomoć ukrajinskoj vojsci, jer čak i kada bi bilo deportovano samo pet odsto Ukrajinaca iz Poljske, ukrajinska vojska bi mogla da formira od njih u najmanju ruku jednu brigadu ako ne i diviziju, kazao je poslanik Prava i Pravde Andžej Šlivka.
„Tri hiljade je mala brigada. Podsećam da je u Ukrajini mobilisano 900.000 ljudi znači to nije nikakva pomoć. Takođe oni koji u Poljskoj ne rade mahom su ljudi koji brinu o deci ili hendikepiranima ili su ranjenici sa fronta na rehabilitaciji“, rekao je na taj argument Duščik.
Poslednja provera podataka o broju Ukrajinaca u Poljskoj, objavljena juče, dala je procene da u njoj trenutno živi i radi između 1,8 i 1,9 miliona Ukrajinaca.
Antinemačka i antiukrajinska karta je poslednjih godina uobičajeni adut poljskih nacionalista i konzervativaca bivšeg premijera Jaroslava Kačinjskog i radikalnih nacionalista u kampanjama pred razne izbore.
Na ulice se prelio porast tenzija između Varšave i Kijeva, primetan posebno od kraja maja, posle zahteva poljske opozicione konzervativne i radikalne desnice da se Ukrajini stavi veto na otvaranje klastera i da joj nema mesta u EU dok veliča Ukrajinsku ustaničku armiju, čiji odredi su 1943. do 1945. godine pobili, prema poljskim procenama, oko 100.000 civila po selima Volinjske oblasti.
Poljska policija primila je u prvom polugođu ove godine 180 prijava o napadima, verbalnim i fizičkim na Ukrajince koji žive u Poljskoj, što je 30 odsto više nego u istom periodu prošle godine.
Novi izveštaj evropske grupe analitičara Res Futura za jul ove godine pokazao je da je svaki drugi komentar na mrežama o Ukrajincima protiv njih i Ukrajine.
„Tako loše kao u julu do sada nije bilo. Sad se već priča o nasilju. O Ukrajincima se priča u vezi sa nasiljem, izgredima sa fizičkim nasiljem. Do pre nekoliko nedelja svađali smo se zbog istorije a sada već društvene mreže realizuju strateške ciljeve Rusije, znači da društvo manje podržava borbu Ukrajine i ne gleda na nju kroz prizmu tog rata već onoga šta se dešava kod njih u komšiluku“, kazao je šef Res Futura Mihal Fedorovič za poljski radio TOK FM.
Malo nade u poplavi govora mržnje protiv Ukrajinaca, prema rečima Fedoroviča, daje to što se povećava i grupa ljudi koji brane Ukrajince i odbijaju govor mržnje.
Dok su još tokom juna njihovi komentari činili 0,6 odsto komentara o Ukrajincima na mrežama sada u julu kada su počeli da se množe izgredi i napadi na Ukrajince i na ulicama taj udeo porastao je na pet odsto.
„Nažalost, reči ostavljaju posledice. Na početku je reč a posle postaje fizička. Političari zaista treba da paze da ne ponavljaju predrasude i ne koriste istoriju samo zato što se bore za glasove nekih radikalnih birača. Zato što se posle nađu ljudi koji to ozbiljno shvate i posegnu za nasiljem. Pa to znamo iz prošlosti“, upozorio je prošlog meseca vicepremijer i šef poljske diplomatije Radoslav Šikorski.






Vaše mišljenje je deo priče
Otvorite diskusiju i budite prvi koji će komentarisati ovu vest.